O tome zašto AI ne bi smio pisati vašu umjetničku izjavu, a može pisati toliko drugih stvari koje vam zauzimaje nebrojene dragocjene sate svaki tjedan.
U lipnju sam na Instagramu pitala ljude koji rade u kulturi koliko ih iscrpljuje njihov posao. Stigao je samo jedan odgovor: 100 % njih reklo je PREVIŠE.
Pitala sam što ih konkretno iscrpljuje. Pola je reklo vidljivost i PR. Druga polovica — rasutost na previše strana odjednom. Pitala sam što ih najviše koči u napredovanju. Pola je reklo nedostatak financija. Druga polovica — NE ZNAM ODAKLE POČETI. Pitala sam koliko su optimistični za drugu polovicu 2026. Klizač s emojijima zaustavio se na lijevoj strani — na 😀 koje stoji točno na NIMALO.
U paralelnoj anketi na LinkedInu, umjetnici, galeristi i muzejski djelatnici složili su se: najveći izazov u 2026. jest pristup financijama (50 %), zatim kapacitet (25 %), pa pronalazak kupaca i publike (25 %). Vidljivost je dobila nulu — što ne znači da im ne treba, nego da o njoj ni ne razmišljaju kao o realnoj stavci u proračunu.
Najduži pojedinačni odgovor u našoj anketi za umjetnički i kulturni sektor za 2026. Godinu [1] došao je od jedne kustosice. U jednoj rečenici, bez ironije, opisala je posao koji obavlja: pisanje izjava za medije, koordinacija posudbi, dizajn pozivnica, vođenje društvenih mreža, organizacija prijevoza radova, traženje sponzora, kontakt s umjetnicima. Sve to radi jedna osoba, na jednoj plaći, s opisom jednog radnog mjesta koji je negdje usput tiho prerastao u pet opisa koje bi trebalo obavljati pet različitih ljudi.
Postoji fraza koju zadnjih godina čujem od galerista i muzejskih djelatnika gotovo tjedno: JA SAM JEDINA KOJA TO RADI. [2] Ne kao žalbu, već kao činjenicu. Nešto što je postalo toliko normalno da se više ne primjećuje.
Ovaj tekst se bavi time, ali i jednim alatom koji vam može vratiti više sati tjedno, ako ga znate koristiti. I koji vas može potpuno iscrpiti ako ne znate.
Lažni izlaz
Najlakša reakcija na ovu razinu iscrpljenosti zvuči otprilike ovako: pa eto, AI je tu — neka piše. Neka napiše press release, neka napiše izjavu za moj portfolio, neka napiše tekst za web. Ako mogu skresati tri sata ovaj tjedan time što ChatGPT pitam da mi napiše umjetničku izjavu, zašto ne?
Reći ću vam zašto ne — iz dva razloga, jednog vrlo praktičnog i jednog malo dubljeg.
PRAKTIČNI RAZLOG.
Nalazili smo se u više žirija/odbora kojima su stizali portfoliji umjetnika koji su gramatički besprijekorni — ali nemaju veze s radovima. Nisu ih napisali umjetnici. Napisao ih je AI alat, često bez ikakve ljudske intervencije. Tehniku je pogodio solidno. Kompoziciju manje-više. Ali opis jednog apstraktnog slikara mogao bi opisivati desetak drugih apstraktnih slikara.[3]
I sami smo jednom prilikom testirali AI alat koji javno tvrdi da piše „specifično o vašoj umjetnosti”, uz upload fotografija djela. Stavili smo radove nekoliko različitih umjetnika i tražili od njega da napiše njihove umjetničke izjave. Rezultat su bili tekstovi koji su mogli opisivati bilo koga od deset drugih umjetnika. AI nije znao staviti djela u prikladan povijesnoumjetnički kontekst. Nije znao detalje procesa izrade — što je za neke umjetnike srž rada. Tih detalja nema na fotografiji. Oni se dobivaju razgovorom i kritičkim razmišljanjem.
Upravo to — razgovor i kritičko razmišljanje — razlika je između umjetničke izjave koja zvuči kao da je izašla iz nekog šaltera za umjetničke izjave i one koja pogađa u srž onoga što radite.
DUBLJI RAZLOG.
U lipnju 2025. istraživači MIT-jevog Media Laba objavili su preprint istraživanja u kojem su mjerili moždanu aktivnost 54 ispitanika dok su pisali eseje — jedna grupa bez alata, druga uz tražilicu, treća uz ChatGPT. Grupa koja se najviše oslonila na ChatGPT pokazala je najnižu kognitivnu aktivnost, slabije pamćenje napisanog teksta i — što je možda najvažnije — najniži osjećaj autorstva. Ljudi koji su pustili AI da im piše esej nisu doživljavali esej kao svoj, čak i kad su ga sami predali. [4]
Istraživanje je preprint, uzorak je mali, treba ga uzeti s rezervom. Ali smjer je jasan.
Sumirano: AI vam može napisati umjetničku izjavu koja zvuči besprijekorno i koja vas ne predstavlja. A kad vas netko pita, primjerice na otvaranju izložbe ili naprosto uz čašu kave, zašto baš taj materijal i zašto baš sad, što želite poručiti svojim radom, lako se možete naći u situaciji da nemate odgovor.
Pitanje: što vi ŽELITE raditi?
Trenutak iskrenosti, molim.
Većina argumenata u stilu „AI mora ostati izvan kulture” rezultira time da ljudi koji su već iscrpljeni dobiju još jedan razlog za grižnju savjesti kad u petak u 17 h ipak pitaju ChatGPT da im napiše objavu za društvene mreže. To nikome ne pomaže.
Praktičnije pitanje, koje vam predlažem da si postavite barem jednom mjesečno, glasi:
ŠTO JA, ZAPRAVO, ŽELIM RADITI OVE GODINE? I ŠTO NE ŽELIM?
Popisi se obično oštro razdvoje. Većina ljudi u kulturi ŽELI — istraživati, pisati o radovima, razgovarati s umjetnicima, kurirati i organizirati izložbe, predavati, organizirati izložbe koje će ostati zapamćene. NE ŽELE — popunjavati troškovnike po petnaesti put, ručno prebacivati podatke u Excel, čitati 87 mailova dnevno od kojih je 6 hitnih, raditi tri verzije press releasea za isti događaj.
Kad imate ta dva popisa, AI postaje mnogo manje filozofsko pitanje. Postaje konkretno: mogu li nešto s popisa „ne želim” etički prebaciti na AI, da bih više vremena imala za popis „želim”?
Odgovor je: u prilično velikoj mjeri, da.
Evo šest stvari koje dajem AI-u da napravi za mene — ili uz mene, što je ipak drukčije.
1) PISANJE IZJAVE ZA MEDIJE TEMELJEM INTERNOG PREDLOŠKA
Ovaj prvi pokazat ću u cijelosti, jer je najlakše krivo napraviti.
Imam interni predložak press releasea — strukturu koju sam razvila tijekom godina, informiranu brojnim drugim izjavama za medije koje sam čitala, a koje su mi se dojmile, pa i stručnom literaturom koja se bavi pisanjem općenito i specifično pisanjem o umjetnosti. [5] Kad imamo novu izložbu, ne tražim od Claudea (AI alat koji najviše koristim) da „napiše press release”. Tražim ovo:
Imaš ispod priložen naš interni predložak press releasea, kustoski tekst za izložbu i detalje izložbe. Tvoj zadatak: popuni predložak iz koristeći informacije iz potonja dva dokumenta. Ne mijenjaj strukturu predloška. Ne dodaji izjave tipa „djelo se bavi pitanjima…” (unesite ovdje druge generičke izjave koje želite izbjeći) osim ako se točno tako ne navodi u kustoskom tekstu. Sve datume, imena umjetnika, sponzora, organizacija, ustanova i mjesta provjeri još jednom. Ako neki podatak nedostaje, ostavi „[NEDOSTAJE]” umjesto da ga izmišljaš. Piši na književnom hrvatskom jeziku i koristi književne izraze osim ako u kustoskom tekstu nisu korišteni strani izrazi za određene pojmove.
(1) [predložak]
(2) [kustoski tekst]
(3) [popis radova, datumi, lokacija]
Razlika između ovog prompta i prompta „napiši mi press release za izložbu o _______” je dramatična. Prvi će generirati skicu kojoj treba 5 minuta poliranja. Drugi će generirati tekst koji morate baciti i napisati ispočetka.
Pravilo: što više konteksta i strukture date AI alatu, to manje on izmišlja — i to više liči na vaš glas.
2) PRAĆENJE NATJEČAJA I OTVORENIH POZIVA
Koristim ClickUp Brain (AI funkciju unutar ClickUp-a, alata za projektni menadžment) da prati listu izvora — Ministarstvo kulture, Kreativna Europa, lokalne javne pozive, newsletter koje primam — i da filtrira one koji su relevantni za područja u kojima radim. AI ne piše prijavu. Skraćuje sat traženja na pet minuta čitanja.
3) TRIJAŽIRANJE MAILOVA
Ponedjeljkom ujutro koristim stalni prompt: prođi sve nove mailove iz proteklih sedam dana, izdvoji one na koje hitno trebam odgovoriti, ignoriraj newslettere i obavijesti. Klijenti i suradnici dobiju brži odgovor.
4) SAŽECI PROJEKTNIH BRIEFOVA PRIJE PRIJAVE
Kad razmatram prijavu na natječaj, prvo dam AI alatu sve materijale (poziv, kriterije, naš plan rada) i tražim sažetak u tri rečenice: što oni traže, što mi nudimo, gdje se to dvoje preklapa. Ako se preklapanje ne vidi jasno iz sažetka, ne podnosim prijavu — ili je trebam preformulirati. Ovo je ušteda od dva dana rada na prijavi koju u startu nije trebalo pisati.
5) KOSTURI TROŠKOVNIKA
Tržišne cijene tiska, postava, prijevoza radova, osiguranja, dnevnice tehničara — AI alati nemaju točne brojke za hrvatsko tržište. Ali znaju kako IZGLEDA dobro strukturiran troškovnik, koje su kategorije obvezne, koje rubrike trebaju biti detaljnije obrazložene, koji su troškovi prihvatljivi za jedan natječaj, a nisu za drugi. Strukturu dobijem za pet minuta, pogotovo ako sam mu već dala naše šablone. Brojke i dalje moram unijeti sama i vršiti provjeru, ali mi uštedi jako puno vremena u pripremi tablica.
6) SKICE ZA PLAKATE I POSTAV
AI alati za generiranje slika (Firefly, Midjourney i sl.) korisni su za skice plakata ili kad se pitate „kako bi izgledao ovaj zid s tri rada?”. Da se razumijemo, ovo su slice, mock-upi…vizuali koji nisu za tisak nego tu da vam pomognu donijeti neke odluke i koji vam olakšavaju vizualizaciju konačnog ishoda.
Niti jedan od ovih alata nije sponzorirao ovaj tekst. Koristim Claude jer mi njegove odgovore ostaje najlakše uređivati i nema “halucinacija”. ChatGPT i Gemini rade slično za većinu zadataka; izbor je više pitanje navike nego kvalitete (premda postoje i ovdje različiti kampovi). Besplatni planovi Claudea i ChatGPT-ja pokrit će povremeni rad; za stalnu upotrebu vrijedi razmotriti pretplatu. ClickUp Brain dolazi unutar plaćenog ClickUp plana.
Što ostaje vama
Vratimo se na pitanje s početka: što vi ŽELITE raditi?
Sve što ste stavili u stupac ŽELIM — istraživanje, pisanje, kustoski rad, razgovor s umjetnikom o tome zašto baš to i zašto baš sad — to je ono što AI nikad neće moći napraviti za vas (barem ne kako treba). Ne zato što je tehnički nemoguće, nego zato što ste VI taj koji to radi najbolje. Trenutak kad to prebacite na AI, rad prestaje biti vaš.
Ostatak — administracija, koordinacija, oblikovanje istih rečenica na pet različitih mjesta — to prolazi. Pravilno postavljen alat vas tu neće izdati. Naprotiv, vratit će vam više sati tjedno koje možete upotrijebiti za umjetnički rad koji čeka već šest mjeseci. Ili za onu radionicu koju ste obećali sebi krajem 2025. da ćete napokon pripremiti.
Za stvari između — koordiniranje s medijima, izrada kvalitetnog i strateškog komunikacijskog plana, formiranje cijena, planiranje sezone, pregovaranje s kustosima i kupcima — ljudski rad i dalje je neizostavan.
To radimo i mi u DLightful Servicesu, kroz konzultacije za galerije i muzeje i mentorstvo za umjetnike. (A za kolekcionare koji žele istu razinu promišljanja prije sljedeće kupnje i prezentacije svoje kolekcije, posjetite ovu stranicu).
AI je tu…and it’s here to stay. Pitanje više nije hoćemo li ga koristiti, nego hoćemo li mu dozvoliti da misli za nas i da počne raditi umjesto nas stvari u kojima uživamo.
BILJEŠKE
[1] Anketa „Što vam treba u 2026?” / „What Do You Need in 2026?”, DLightful Services, prosinac 2025. – siječanj 2026. Među odgovorima vizualnih umjetnika, galerija i kolekcionara primarno iz Hrvatske, šire regije i nekoliko EU zemalja.
[2] Dora Derado Giljanović, „Somewhere along the way, the job description for working in a cultural institution quietly expanded…”, LinkedIn post, lipanj 2026., https://www.linkedin.com/in/doraderado.
[3] Dora Derado Giljanović, „Može li AI pisati o tvojoj umjetnosti?”, Instagram carousel, @dlightful.services, 24. veljače 2026., https://www.instagram.com/p/DVIsYhnCoOM/.
[4] Nataliya Kosmyna, Eugene Hauptmann, Ye Tong Yuan, Jessica Situ, Xian-Hao Liao, Ashly Vivian Beresnitzky, Iris Braunstein i Pattie Maes, „Your Brain on ChatGPT: Accumulation of Cognitive Debt when Using an AI Assistant for Essay Writing Task”, preprint, 10. lipnja 2025., arXiv:2506.08872, https://arxiv.org/abs/2506.08872.
[5] „The Professional Press Release Structure That Journalists Actually Use”, DLightful Services Substack, https://open.substack.com/pub/dlightful/p/the-professional-press-release-structure.