Svakodnevno prolazimo istim ulicama, pokraj istih zgrada i reklamnih panoa, a da ih zapravo više i ne vidimo. Pažnju nam neprestano odvlače nove vijesti i obavijesti, pa često znamo što se događa na drugom kraju svijeta, a ne primjećujemo što se mijenja u susjednoj ulici. No, što kada bismo na trenutak zastali i svoj grad pogledali drugim očima?
Godine 2010. Marina Abramović izvela je u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) performans The Artist Is Present, tijekom kojeg je tri mjeseca sjedila nasuprot posjetiteljima i svakome poklanjala svoju punu pažnju. Taj čin podsjeća nas koliko je važno zastati, biti prisutan i zaista vidjeti drugoga. Na sličan način funkcionira i KADAR – poziva nas da zastanemo i poslušamo šestero akademskih umjetnika koji su naučili primjećivati ono što drugima često promakne.
KADAR je nova video serija razgovora s umjetnicima koji žive i rade u Splitu i okolici. Pitali smo ih što u gradu primjećuju, što im nedostaje, što bi promijenili, a što sačuvali i kakav bi grad voljeli ostaviti onima koji dolaze nakon nas. Umjesto još jednog brzog pregleda aktualnosti, donosimo razgovore koji nam daju vremena da se zadržimo na pojedinim temama i pogledamo ih iz drugačije perspektive.
Grad koji gledamo, ali ne vidimo
Seriju pratite i na Instagramu.
Svaka slika Splita koju ste ikad vidjeli rezultat je nečijeg izbora. Netko je odlučio što će ostati izvan kadra – prazna zimska ulica, modernistička zgrada prepuštena propadanju ili kvart u koji turisti rijetko zalaze – a što će u njega ući – palme na Rivi, Dioklecijanova palača i tirkizno more. Takva se slika grada ponavlja toliko često da je više i ne preispitujemo. A ono što ne primjećujemo teško možemo i razumjeti.
Upravo zato u ovoj seriji umjetnici nude svoje kadrove Splita. Kroz vlastiti rad i iskustvo promišljaju grad, zadržavaju se na detaljima pokraj kojih svakodnevno prolazimo i otvaraju teme koje inače rijetko dolaze u prvi plan. Njihovi razgovori podsjećaju nas da grad nije samo ono što vidimo na razglednicama, nego i sve ono što se događa između njih: u kvartovima, na ulicama, u javnim prostorima i svakodnevnom životu.
Zašto baš umjetnici?
Polazište serije je knjiga The News: A User’s Manual filozofa Alaina de Bottona, koji promišlja o ulozi vijesti u oblikovanju našeg razumijevanja svijeta. Vijesti nam pomažu pratiti što se događa, ali ne moraju uvijek biti i najbolji način da razumijemo zašto je nešto važno i kako se to odnosi na naš svakodnevni život.
O Splitu tako znamo mnogo činjenica – broj turista, cijene stanova, gužve na Rivi – ali koliko zaista primjećujemo njegov svakodnevni život? Koliko pažnje posvećujemo prostoru u kojem živimo, ljudima koje svakodnevno susrećemo i promjenama koje se događaju oko nas?
Umjetnici nam mogu pomoći da na ta pitanja pogledamo iz drugog kuta. Oni se zadržavaju na detaljima koje drugi često previdimo, povezuju naizgled nepovezane pojave i postavljaju pitanja koja možda sami ne bismo postavili. Njihova perspektiva ne nudi nužno gotove odgovore, ali nas potiče da poznate stvari ponovno pogledamo, o njima razmislimo i ne prihvaćamo ih zdravo za gotovo.
KADAR zato nije poziv da se isključimo iz svijeta i prestanemo pratiti što se događa. Naprotiv, poziv je da uz sve informacije koje svakodnevno primamo pronađemo vremena i za dublje razumijevanje onoga što nam je blizu.
Šest razgovora, šest načina gledanja grada
Svaki umjetnik ili umjetnica ovoj temi pristupa na drugačiji način. Vice Tomasović govori o razlici između galerije i javnog prostora te o tome zašto toliko ljudi nikad ne uđe na izložbu. Smatra da odgovornost za to snosi i sama umjetnička scena, koja se predugo zatvarala u vlastiti krug.
Za Kažimira Hrastu grad je veliki spomenar u koji bi trebalo stati sve, i lijepo i neugodno, i ono što slavimo i ono što bismo radije zaboravili. U razgovoru se pita zašto tako lako rušimo spomenike prije nego što stignu ostarjeti, zašto novu umjetnost uporno guramo u Palaču umjesto u kvartove i na periferiju te zašto gradu, unatoč svemu što ima, nedostaje radosti.
Dražen Pejković trinaest je godina istraživao povijest splitskog urbanizma, sve do prvog regulacijskog plana iz 1862. Njegov je zaključak pomalo neugodan: od tada se nije promijenilo mnogo toga. U razgovoru se pita kako smo dobili grad u kojem se pažljivo planirani dijelovi nastavljaju na one nastale bez ikakva plana, zašto rijetko tko voli ono što je izgrađeno i kamo je nestala energija koja je nekad pokretala Split.
Andrea Musa godinama se bavi vremenom i prirodom, a u razgovoru propituje uvriježenu predodžbu da priroda počinje ondje gdje grad završava. Grad je dio prirode, kaže, a zelenilo u njemu ne može biti samo ukras.
Alma Čače govori o gradu u kojem svi stalno žure i u kojem je i deset minuta odmora postalo luksuz. Kroz projekte u javnom prostoru i radionice pokušava ljude potaknuti da barem na trenutak zastanu i predahnu.
I naposljetku, Nera Dešković Split promatra očima djece i pita se koliko je on uopće napravljen za njih. Govori o prostorima u kojima se djeca mogu slobodno kretati, istraživati i igrati, o tome kako okolina utječe na naše raspoloženje i međusobne odnose te o paradoksima današnjeg djetinjstva.
Zašto je ova serija relevantna ako niste ljubitelj umjetnosti?
To nas najčešće pitaju, pa odgovaramo odmah: KADAR nije toliko serija o umjetnosti koliko serija o Splitu. Svaki razgovor kreće od nečeg konkretnog, a završava pitanjem koje se tiče svih nas.
I da budemo pošteni: nitko od sugovornika nema gotova rješenja niti tvrdi da ih ima. Ali postavljaju dobra pitanja, a ona su često prvi korak prema tome da neke stvari počnemo gledati drugačije.
Gdje pogledati seriju KADAR?
Promocija projekta i panel-rasprava s umjetnicima održat će se 16. prosinca 2026. u 18 sati u Knjižnici Dalmatina (Zagrebačka 4, Split), a sve epizode serije KADAR bit će dostupne na YouTube kanalu DLightful Services.
Autorica koncepta i voditeljica projekta KADAR je dr. sc. Dora Derado Giljanović (DLightful Services), koja potpisuje i snimanje i montažu.
Projekt „KADAR” financirao je Grad Split u sklopu Programa javnih potreba u kulturi Grada Splita za 2026. godinu.
